I.
Palagruža - otok / naselje (status imena: službeno, Registar geografskih imena, DGU)

II.
Ime “otoka pučine” – Palagruža – najvjerojatnije je nastalo od helenske riječi πέλαγος (pelagos) sa značenjem otvoreno more, debelo more, pučina (P. Šimunović: Toponimija hrvatskoga jadranskog prostora, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2005.)

III.
u ovoj izmjeri otoci nisu zastupljeni - Karlstädter Generalat (1774–1775) - First Military Survey
TT nije označena / Pelagosa - Dalmatia (1851–1854) - Second military survey of the Habsburg Empire
TT nije označena / Mte. Castello - Habsburg Empire (1869-1887) - Third Military Survey (1:25000)
-----
TT nije označena / Castel - Habsburg Empire - Cadastral maps (XIX. century) -- Comisa, 1834

IV.
TT nije označena - TK25 / HOK5 (Geoportal, DGU)
(Digitalni ortofoto 2017. i 2018. je zadani sloj na Geoportalu. Prelaskom pokazivača miša preko OSNOVA otvaraju se i drugi kartografski slojevi između kojih izabiremo Topografska karta 1:25000 ili Hrvatska osnovna karta).

∘ ... Početkom svibnja 1869. počinju geodetska opažanja na Palagruži na trigonometrijskoj točki Pelagosa I, stabiliziranoj na lako pristupačnom istočnom dijelu otoka. Potom slijede opažanja i na priključnim trigonometrijskim točkama: Tremiti, Giovannicchiou (M. Gargano), M. Hum (Vis) i Sv. Jure (Lastovo). Zbog lošeg vremena, u listopadu su opažanja prekinuta, a u ljeto 1870. godine nastavljena i dovršena (Zeger 1992). To je prva geodetska izmjera koja je spojila istočnu i zapadnu stranu Jadrana. Preko trigonometrijske točke na Palagruži, jedne od 5 priključnih točaka, spojen je, dakle, dalmatinski dio austrougarske trigonometrijske mreže I. reda sa srodnom talijanskom mrežom.
U doba države SHS, odnosno Kraljevine Jugoslavije, nema u Hrvatskoj osnovnih geodetskih radova ali ni detaljnih topografskih izmjera. Naime, u Hrvatskoj je (osim Slovenije i BiH, koje su također bile u sklopu Austro-Ugarske Monarhije) postojala trigonometrijska mreža i smatralo se da je naslijedila dobre topografske karte.
Nakon II. svjetskog rata provodi se na području bivše Jugoslavije cjelovita triangulacijska, nivelmanska i topografska izmjera. Trigonometrijska mreža I. reda u Hrvatskoj (i Sloveniji, BiH i primorskom dijelu Crne Gore) oslanjala se djelomično i na poznate trigonometrijske točke iz Nove triangulacije I. reda Austro-Ugarske (Peterca i Čolović 1987, Čolić 1994). Provjera stanja, reambulacija, obnova ili nova stabilizacija trigonometrijskih točaka završena je do 1949. godine. Austrougarska trigonometrijska točka na Palagruži nije obnavljana i, prema tome, niti uključena u poslijeratnu trigonometrijsku mrežu I. reda. Palagruža nije uključena ni u novu astronomsko-geodetsku trigonometrijsku mrežu I. reda. (više... D. Špoljarić, M. Kranjec, F. Medak, K. Šoštar: Suvremena topografska izmjera i geovizualizacija palagruškog arhipelaga za potrebe interdisciplinarnih istraživanja)

∘ Palagruža - Jadranski dragulj, Zbornik radova sa simpozija u Splitu, 28.-30. lipnja 1995., str. 396.

∘ B. Kirigin: Palagruža Diomedov otok, Književni krug, Split 2012., str. 192.

TK25 (DGU): Otok Svetac 4316-1-4-3
HGSS: nema
SMAND: nema

Ostaci starog trigonometra postavljenog u doba A-U (1869.) nalazi se na stjenovitom hrbatu na istočnom dijelu otoka oko 30 m zapadnije od radara za nadzor i praćenje plovidbe izgrađenog 2017. godine. Novi trigonometar postavljen početkom 1960-ih (VGI bivše države) nalazi se na najvišoj otočnoj stijeni oko 40-ak m zapadno od svjetionika.

Priznaje se fotografija obilaznika na žalu ili uz ostatke nekadašnje stražarnice na središnjem dijelu otoka ili uz A-U trigonometrijsku točku ili uz svjetionik. Priznaje se žig VELA PALAGRUŽA. Upisna kutija i žig nalaze se kod svjetioničara Voje. Žig je izradio i predao svjetioničaru Tomislav Majnarić Gile, HPD Petehovac (kolovoz, 2023.)

Vidici s otočnoga hrpta otvoreni su na sve strane. Od JI do SZ obzorom dominira Apeninski poluotok s istaknutim i blizim Monte Garganom a zapadno od njega su Tremiti. Na sjevernom obzoru od zapada prema istoku su hrvatski otoci: Vis i Biševo, Hvar, Korčula, Lastovo, Mljet i poluotok Pelješac. Za dobre vidljivosti uočavamo kontinentalne vrhove Mosora i Biokova.

Oko 4 nautičke milje od Vele Palagruže u smjeru IJI-a je hrid Galijula, najjužnije hrvatsko kopno. Na Galijuli je 2010. postavljena obavjesna ploča s imenom, koordinatama i visinom hridi (vidi fotografije u foto albumu).

D. Špoljarić (12. 9. 2008., 19. 9. 2010.), D. Špoljarić (15. 6. 2022.), D. Špoljarić (28. 9. 2023.)