Info
Tematski leksikon i skraćenice (akronimi)
CRODYN GPS projekt
Croatian Dynamic GPS projekt
CROREF GPS projekt
Croatian Reference GPS projekt
CROSLO
CroatiaSlovenien
DGU (Zagreb)
Državna geodetska uprava (Zagreb)
Drvena (pomoćna) piramida
Geodetski stupovi, piramide i razizemni stupići signalizirani su visokim (dvostrukim) drvenim piramidama. Unutrašnja za instrument a vanjska s ljestvama za prilaz instrumentu i motritelja te za signalizaciju.
EUREF
European Reference Frame
EUVN
Eeuropean Vertical Reference Network
G.I.J.A.
Geodetski institut Jugoslavenske armije
GNSS
Global Navigation Satellite System (Globalni navigacijski satelitski sustav)
GPS
Global Position System (Globalni pozicijski sustav)
IGM
Instituto Geográfico Militar
K.u.K. M.G.I. (Wien)
K.u.K. Militärgeographisches Institut (Wien) / K.u.K. Vojno-geografski institut (Beč)
Karta
Karta je kodirana slika geografske stvarnosti koja prikazuje odabrane objekte ili svojstva, nastaje stvaralačkim autorskim izborom, a upotrebljava se onda kada su prostorni odnosi od prvorazredne važnosti (ICA). Karta je medij za pohranu i prijenos informacija (ali to su i tekstovne publikacije, radio, TV, internet). Na karti se mogu na najbolji način, istodobno:
• prikazati prostorni odnosi objekata,
• izvesti mjerenja položaja, duljina, površina objekata,
• stvoriti predodžba o prostoru na temelju znakovnog modela.
Temeljna podjela geografskih karata je na topografske i tematske.
(prof. dr. sc. Stanislav Frangeš, Geodetski fakultet)
Planinarske karte
U rekreacijske i športske karte, između ostalih, pripadaju i planinarske karte. To su karte namijenjene pješaku planinaru za orijentaciju u prirodi. Planinarske karte su točne i cjelovite topografske karte u mjerilima do 1:100 000, na kojima su s posebnom pažnjom unesene i istaknute pješačke staze, odmarališta, skloništa, prenoćišta te pojedini istaknuti prirodni objekti. Za planinare je, između ostalog, potrebno i prikazati završne autobusne stanice od kojih kreću pješačke staze, izvore pitke vode, ambulante ili slične lokacije gdje je moguće potražiti pomoć i dr. Karakterizira ih vrlo točan prikaz reljefa, koji je na planinarskoj karti od izvanredne važnosti, jer omogućava kretanje i izvan označenih markiranih staza.Na planinarskim kartama ceste su klasificirane prema stanju kolnika, prikazani su brojni putevi, prije svega staze, a zbog orijentacijskog značenja, prikazima nekih objekata (spilje, stijene, ponikve, prijevoji i dr.) posvećena je posebna pažnja. U planinarskim publikacijama često se nalaze tzv. grebenske karte – jednostavni kartografski prikazi objekata bitnih za planinarenje, ali i alpinizam. Na planinarskim kartama također se često nalazi grafikon za izračunavanje vremena potrebnog za uspon ili spust.
(prof. dr. sc. Stanislav Frangeš, Geodetski fakultet)
Tematske karte
Tematske karte su kartografski prikazi najrazličitijih tema iz prirodnog i društvenog područja, koje su neposredno vezane za prostor. Na njima su kartografikom posebno istaknuti i prikazani s posebnom važnošću jedan ili više topografskih objekata (naselja, prometnice, reljef, vode, vegetacija i područja) ili neki drugi objekti. Na tematskim kartama, također, mogu biti prikazana najrazličitija svojstva topografskih objekata (npr. starost, visina, namjena, trošnost zgrada i sl.) i mnogi drugi tematski objekti i sadržaji iz prirodnog područja (npr. vrste i tipovi tla) ili iz područja ljudskog djelovanja (npr. industrijska i agrarna proizvodnja). Ne radi se samo o prikazu konkretnih pojava i stanja, već to mogu biti i fikcije, hipoteze, tendencije, mogućnosti, planovi i projekti. Tematske karte mogu sadržavati i informacije o položaju i rasprostranjenju, ali i o pokretu i smjeru pokreta, količini, različitim svojstvima, trajanju, učestalosti i odnosima s drugim objektima, te niz drugih različitih informacija.
Karte u koje se unose rezultati istraživanja o pojavama i stanjima u prostoru i iz kojih se dobivaju nove spoznaje, stare su kao i karte uopće, s time da su takve karte od 1879. godine nazivane primjenjenim kartama, a tek od 1934. godine nadalje koristi se pojam tematske karte.
(prof. dr. sc. Stanislav Frangeš, Geodetski fakultet)
Trigonometar
(grč. τρίγωνος: trokutni + metar) Geodetska točka u trigonometrijskoj mreži s određenim koordinatama u jedinstvenom koordinatnom sustavu (također: trigonometrijska ili triangulacijska točka). Mreža trigonometrijskih točaka uspostavlja se kao realizacija geodetskog referentnog sustava na fizičkoj Zemljinoj površini. Trigonometri su referentne točke za ostala mjerenja i trajno su označeni (stabilizirani) na terenu: kamenim stupićem, zidanim ili betonskim stupovima i piramidama . Oblik stabilizacije ovisi o redu trigonometrijske mreže i terenu na kojem se postavlja. Trigonometrijske točke dijelimo po redovima i to na I., II., III. i IV. red. Mreža trigonometrijskih točaka I. reda je najpreciznija. Prosječna udaljenost između točaka je 30 km.
Trigonometrijska mreža I. reda u RH
Na teritoriju Republike Hrvatske postavljeno je 75 trigonometrijskih točaka (trigonometara) I. reda. Trigonometri čine mrežu točaka prosječne duljine stranica od oko 30 km koja pokriva nacionalni (državni) teritorij i osnova su referentnih koordinatnih okvira. Neke su točke postavljene još u doba austrougarskih izmjera našeg teritorija, a neke u trigonomitrijskim izmjerama bivše države. U samostalnoj Hrvatskoj brojni su trigonometri obnovljeni, a postavljena su i poneka ekscentrična stajališta. Na odabranim trigonometara provedena su od 1985. astronomsko-geodetska mjerenja (geoidne točke), a od 1994. referentna i geodinamička GNSS mjerenja.
VGI (Beograd)
Vojno geografski institut (Beograd)