Geodetski planinarski portal

Trigonometrijska točka I. reda: 226 Neprobić

Kontrolna točka GPO: KT 3

Područje: 14. Dubrovačko područje

Stabilizacija/
signalizacija

Stup, visina h = 1.1 m

Neprobić nije stara A-U točka (već susjedni SZ vrh Tmor, također i JI vrh Motoruge). Za potrebe prve trigonometrijske izmjere FNRJ izgrađen je između 1946. i 1949. betonski stup (VGI). Stup nije postavljen iznad A-U razizemnog stupića od isklesanog kamena (niži red). Taj se kameni stupić nalazi nekoliko m sjevernije od stupa. Za potrebe nove (nedovršene) astro-geodetske triangulacije I. reda u bivšoj državi izgrađen je između 1957. i 1968. novi stup s kapitelom na betonskom postolju. U RH stup nije obnovljen (ratna djelovanja i miniran teren na rubnim graničnim predjelima). Vršni dio stupa djelomično je oštećen od udara groma.

Foto album

Fotosfera (rujan, 2017.)

Koordinate

WGS84	HTRS96/TM	Besselov elipsoid 1841	HDKS (Bessel. elips. 1841)
φ = 42° 48' 27''	E = 615570.3 m	φ = 42° 48' 26''	y = 6492889.3 m
λ = 17° 54' 47''	N = 4741798.8 m	λ = 17° 55' 05''	x = 4740355.8 m
h_WGS84 = 1004.7 m	H_HVRS71 = 962.7 m	H_Trst = 963.0 m	H_Trst = 963.0 m

Projekti u sklopu kojih su obavljena astronomska i GNSS mjerenja na trigonometrijskoj točki

Geoidne točke

CROREF

CRODYN

EUREF

Vezne trig. točke i azimuti	313 Veliki grad (256°) 316 Sv. Andrija (170°)
Vezne trig. točke izvan Hrvatske i azimuti	227 Vlastica, Bosna i Hercegovina (123°) 284 Slijevac, Bosna i Hercegovina (55°) 287 Ilino brdo, Bosna i Hercegovina (324°)
I. Vrsta oronima (ojkonima, hidronima, ...) II. Porijeklo imena (onomastika) III. Toponim na starim kartama i planovima IV. Toponim na službenim DGU-ovim kartama	I. Veliki Neprobić / Neprobić - vrh / dio planine (status imena: službeno, Registar geografskih imena, DGU) II. Druga dva brda na kraju sjeverno od Majkova zovu se Neprobić i Ograđenica, a protežu se poviše brda Gradine poviše Slanog, i zadiru duboko u Hercegovinu sve do Orahova Dola. Tako je u starija vremena bila utvrda kada se zna da je na brdu zvanom Gradina poviše Slanoga bila i stanovala rimska vojna straža koja je brojala pet stotina noružanih vojnika, spremnih uvijek za borbu. ... Straža je bila smještena da čuva uvalu Slano ili kako se onda zvala Pardua. ... i Brnakovo od upada gusara s mora, te da zaštiti brodove koji su se tuj sklanjali, kako od pomorskih gusara tako isto i od kopnenih oružanih bandi koje bi iz današnje Hercegovine ovuda najlakše prodirale na more, jer je ovo najprikladniji prirodni put iz Hercegovine i obratno, s tako podesnom uvalom morskom i ravnom dolinom dugačkom skoro pedeset kilometara na pravcu Slano, Zavala, Popovo polje, Strujići, Ljubinje, Stolac. Stoga je sa Neprobića i drugih brda bilo moguće kontrolirati i zadržati napadača koji se ne bi mogli lako probiti, računajući tada na konjanike, ako nijesu bili brojčano jaki. I tako se po tome brdo prozvalo Neprobić. (Pero Cvjetović Peruško: Pregled i položaj Majkova) III. u ovoj izmjeri južna Dalmacija nije obuhvaćena - Karlstädter Generalat (1774–1775) - First Military Survey TT nije označena / nema toponima (bliski Gumanca i Hrastovice) - Dalmatia (1851–1854) - Second military survey of the Habsburg Empire TT označena / Neprobić - Habsburg Empire (1869-1887) - Third Military Survey (1:25000) ----- TT nije označena / Neprobich - Habsburg Empire - Cadastral maps (XIX. century) -- Slano, 1837 IV. TT označena, Neprobić / 226, Veliki Neprobić - TK25 / HOK5 (Geoportal, DGU) (Digitalni ortofoto 2017. i 2018. je zadani sloj na Geoportalu. Prelaskom pokazivača miša preko OSNOVA otvaraju se i drugi kartografski slojevi između kojih izabiremo Topografska karta 1:25000 ili Hrvatska osnovna karta).
Povijesni podaci, stručni i znanstveni izvori	U trigonometrijskim izmjerama Austrijskog carstva, Neprobić nije bio trigonometar I. reda već Tmor (AGA, II i III. band, 1873 i 1875.). Razizemni stupić od isklesanog kamena (vidi fotografiju) nekoliko m sjevernije od stupa je nižeg reda. Točka prvog reda postaje 1946. u prvoj trigonomterijskoj izmjeri Jugoslavije.

Toponim (ime vrha, okolnog područja, ...)	Veliki Neprobić
Gorje	Neprobić
Okolna naselja	Slano, Majkovi
Kartografski izvori i planinarske knjige	TK25 (DGU): Slano (zapad) 4318-3-2-4 HGSS: nema Smand: nema
Opis smještaja trigonometrijske točke	Trigonometar se nalazi na vrhu (Veliki Neprobić) krševitog gorja Neprobić u zaleđu Slanog a oko 3,5 km sjeverno od naselja Majkovo.
Žig(ovi)	Priznaje se žig HPS-a. Metalni žig HPS-a učvršćen je na gornji dio geodetskoga stupa ispod oštećenoga kapitela.
Vidokrug	Vidik se pruža na sve strane. Na sjeverozapadnom obzoru su Tmor i Crkvina u BiH a na sjevernom Velika Orlica i Ilijino Brdo iznad sela Orahova dola. Na sjeveroistočnom obzoru je Popovo polje i Bjelašnica koja ga nadvisuje. Za dobre vidljivosti na jugoistoku vidimo Sniježnicu. Od jugoistoka preko juga do zapada pruža se pogled na Elafitske otoke, Mljet i Pelješac.
Okolni vrhovi	Ograđenica (930 m), Tmor (899 m)
HPO	Kontrolna točka HPO, Područje: KT 5, Dubrovačko područje Planinarski portal HPS
KT i put održava // Lokalna ili druga obilaznica	HPD Sniježnica // -
Rekognoscirao/ažurirao	P. Kovačević, D. Špoljarić, B. Habek, F. Želinski, F. Medak (28. 9. 2017.)

Opis prilaznih putova i GNSS tragovi

Majkovi - trigonometar Neprobić (pješačenjem)

Opis puta	Uspon na Neprobić započinjemo kod ruševina nekadašnje škole (bez krova, ostali su samo bočni zidovi) u Majkovima, ujedno i najbliži prilaz vozilom, do kojih možemo doći iz Slanog ili Trstena. Uspon započinje kod istočnog zida bivše škole i staroga razgranatog hrasta. Početak je označen okruglom markacijom na suhozidu/ogradi obnovljene kamene kuće. Put kratko vodi mimo kuće a potom između suhozida (nekadašnja ulica) do izlaska na građeni put (mala gomila kamenja). Nastavno vodi podno strme kamenite goleti Crvene grede* i suhozida na Banjevcu do jugozapadnoga ruba kraškog polja Gumanca umjereno se uspinjući. Građeni put nastavlja pravo preko Gumanca do sjevernog ruba zaravni. On je ustvari trebao povezivati Majkove i hercegovačko selo Golubinac. Planinarski put vodi lijevo (označeno okruglom markacijom s dodatnim crtama i usporednom markacijom) po utabanoj stazi, preko i uz suhozide i zapušteno gumno i kroz visoku makiju (istočno od Prelovače). Potom nastavlja po golom kamenjaru oštro se uspinjući do Trohljavih greda s klupama od prirodnog kamena i vidikovcem. Otuda se prvi put otvara pogled na Slansku valu i Elafitsko otočje. Zatim zaobilazeći u luku po JZ padini Ograđenicu (930 m) put vodi do Barzinog dolca. Nastavno uz zapadni rub dolca put oštro vodi JI padinom Neprobića do sedla (otuda se otvara pogled na Popovo polje i Bjelašnicu) te po hrptu do vrha. *Najbliži prilaz vozilom i mogućnost parkiranja je prostrano proširenje uz županijsku cestu Slano-Majkovi-Trsteno (6228) na ulazu u Majkove kod putokaznih ploča a nedaleke ruševina nekadašnje škole nasuprot koje je ploča s nazivom naselja. Nasuprot proširenja priključak je lokalne ceste iz zaselka Grbljave na županijsku cestu. (vidi Street View)
Foto album
Street View
Duljina	4.5 km
Vrijeme	2.30 h
GNSS trag	gnss/226_majkovi-neprobic.gpx

Komentari

Samo registrirani korisnici imaju pravo dodavanja komentara.

Još nema komentara za ovu trigonometrijsku točku.

Suradnici i sponzori

Planinarska društva, geodetske tvrtke i druge institucije koji su pomogli pri uspostavljanju i markiranju putova, izradi i postavljanju obavijesnih i putokaznih ploča i drugo.

Geo Vrtine
Slano

GEO OPTIMA d.o.o.
Zagreb / Komin