I.
Ivančica - planina; Ivanščica - vrh (status imena: službeno, Registar geografskih imena, DGU)

II.

III.
TT nije označena / Ivanchzcza Geburg - Provinz Kroatien (1783–1784) - First Military Survey
TT Ivansćica T.P. 539,73 / Planine - Croatia (1865–1869) - Second military survey of the Habsburg Empire
TT označena, Ivanščica / Ivanščica - Habsburg Empire (1869-1887) - Third Military Survey (1:25000)
-----
TT označena, Ivanščica - Habsburg Empire - Cadastral maps (XIX. century) -- Belec, 1860

IV.
Ivančica / ... - TK25 / HOK5 (Geoportal, DGU)
(Digitalni ortofoto 2017. i 2018. je zadani sloj na Geoportalu. Prelaskom pokazivača miša preko OSNOVA otvaraju se i drugi kartografski slojevi između kojih izabiremo Topografska karta 1:25000 ili Hrvatska osnovna karta).

DGU (TK25): Ivanec 4616-2-3-2
HGSS: Ivanščica, 1:25000
SMAND: 02 Ivanščica, 1:30000

A. Čaplar: Planinarski vodič po Hrvatskoj, Mozaik knjiga, 2015.
A. Čaplar: Vodič "Hrvatska planinarska obilaznica", HPS, 2010.
A. Čaplar: Planinarske kuće u Hrvatskoj, HPS, 2013.

Trigonometar se nalazi na travnatom vršnom proplanku ispod željezne razgledne piramide.

Priznaje se žig HPS-a. Metalni žig je zacementiran na frontalni kameni zid doma s desne strane glavnog ulaza u dom.

S travnatog vršnog proplanka vidik je otvoren samo od sjevera do istoka na H. Zagorje i Međimurje s prepoznatljivim Varaždinom i Čakovcem te Dravom i Varaždinskim i Dubravskim jezerom. A vidik s razgledne piramide otvoren je na sve strane. Od smjera sjevera (smjer visokog telekomunikacijskog tornja) do istoka u dubini obzora prostire se H. Zagorje s brojnim naseljima i prepoznatljivim Varaždinom i Varaždinskim i Dubravskim jezerom na Dravi a sjevernije od Drave je Međimurje. U smjeru istoka je hrbat Ivančice s uočljivom Malom Ivanščicom (711 m), Velikim Lubenjakom (590 m) i Čevom.(562 m). Nastavno u smjeru kazaljki na satu u smjeru istoka-jugoistoka na obzoru je Kalničko gorje (Mali kalnik/Pusta Barbara 460 m, Vranilac 643 m). Od jug-jugoistoka do jug-jugozapada na obzoru su Prigorska brda te Medvednica (Strmec 581 m, Grohot 492 m, Lipa-Rog 742 m, Oštrec 737 m, Puntijarka 990 m Sljeme 1032 m, Malo Sljeme 984 m, Osrenka 775 m i dalje do zapadnog ruba Medvednice). Nastavno je Plešivica (779 m), pa Samoborsko gorje (Oštrc 752 m, Japetić 879 m, Beli Grič 778 m, Noršička Plešivica 721 m) a Žumberačko gorje (Ječmište 950 m, Pliješ 977 m i Sv. Gera 1178 m) je na jugozapadnom obzoru. Za jako dobre vidljivosti daleko na obzoru između zapadne Medvednice i istočne Plešivice vidimo dio Male i Velike Kapele a iza Plešivice i Japetića jasno istaknuti Klek (1181 m) i hrbat Bjelolasice (Kula 1534 m). Nastavno od jugozapada su blizi vrhovi Ivanščice: Hanjžica (994 m), Batinska glava (983 m) i Belige (974 m). U smjeru Beliga je Cesarska gora (Japica 509 m) i daleka slovenska gora Tisovec (Veliki vrh 698 m). Na zapadu se uzdužno proteže Strahinjščica (Sušec 846 m). Daleko na obzoru od zapad-jugozapada iza hrvatskih gora vidimo slovenske gore: Bohor (V. Javornik 1023 m, V. Koprivnik 984 m, Osterc 975 m, …) i Rudnicu (Plešivac 686 m, Silavec 622 m, M. Rudnica 577 m). A na zapad-sjeverozapadu je blizugranična Donačka gora (883 m i 884 m) i Resenik (735 m) pa granično Macelsko gorje (Veliki Belinovec 717 m i Maceljska g. 718 m), Brezova gora (568 m), Vučja gora (459 m) i Sv. Avguštin (503 m). Iznad krošnji u doba bez vegetacije u smjeru sjevero-zapada (prema pl. kući) naziremo Ravnu goru (694 m). Za bistrih dana daleko na zapad-sjeverozapadnom obzoru vidimo vrhove Kamniško-Savinjskih Alpi i austrijske Schladminger i Wölzer Tauern.

Iznad geodetskog stupa je 10-metarska razgledna željezna piramida.

D. Špoljarić, J. Jagetić, F. Želinski (4. 3. 2017.), D. Špoljarić, J. Jagetić, B. Habek (5. 7. 2018.), D. Špoljarić, Pl. sekcija GF (24. 4. 2021.), D. Špoljarić, B. Habek, T. Balogh (3. 2. 2024.)