Geodetski planinarski portal

Trigonometrijska točka I. reda: 196 Plešivica

Kontrolna točka GPO: KT 2

Područje: 6. Medvednica, Samoborsko i Žumberačko gorje

Stabilizacija/
signalizacija

Stup, visina h = 1.3 m

Plešivica je stara A-U točka stabilizirana razizemnim kamenim stupićem (M.T. 1904, MGI Wien) oko 20 m istočno od današnjega stupa ispod željezne razgledne piramide. Za potrebe prve trigonometrijske izmjere FNRJ upotrebljen je stup postavljen 1939. godine oko 20 m zapadno od piramide. Između 1957.-1968. taj je stup zamijenjen novim betonskim stupom s kapitelom (VGI). U RH stup je obnovljen 2006. i na njega je postavljena obavijesna pločica (DGU).

Foto album

Koordinate

WGS84	HTRS96/TM	Besselov elipsoid 1841	HDKS (Bessel. elips. 1841)
φ = 45° 44' 14''	E = 435258.6 m	φ = 45° 44' 15''	y = 5552382.5 m
λ = 15° 40' 07''	N = 5066705.2 m	λ = 15° 40' 24''	x = 5066105.4 m
h_WGS84 = 825.3 m	H_HVRS71 = 779.4 m	H_Trst = 780.0 m	H_Trst = 780.0 m

Projekti u sklopu kojih su obavljena astronomska i GNSS mjerenja na trigonometrijskoj točki

Geoidne točke

CROREF

CRODYN

EUREF

Vezne trig. točke i azimuti	211 Kozjača (120°) 212 Sljeme (50°) 375 Sveta Gera (275°) 384 Brusnik (203°)
Vezne trig. točke izvan Hrvatske i azimuti	374 Javornik, Slovenija (333°)
I. Vrsta oronima (ojkonima, hidronima, ...) II. Porijeklo imena (onomastika) III. Toponim na starim kartama i planovima IV. Toponim na službenim DGU-ovim kartama	I. Plešivica - vrh; Plešivica - dio gore (endonim); Samoborska gora - gora (endonim), (status imena: službeno, Registar geografskih imena, DGU) II. plisa f (Lumbarda, Korčula) »ledina«, etimologijski stoji u vezi s brojnim oronimima Plješivica, izvedenicom od stcslav. Pridjeva pleSivb »ćelav«, očuvan u Vodicama pKšív, s denominálom plišiviti (га-), plješiv (15. v.), koji se u štokavskom slabo govori. Poimeničen na -äc plješivac, gen. -îvca, augmentativ plišivčina (Vrbnik), denominal plješiviti, apstrakta plješivoća, plešivost, plišivstvo. Na -ište plešivišće. Taj je pridjev izveden od stcslav. Imenice plešb »calvities«, sveslav. i praslav. Oronim odgovara romanskim f r. Сайтом, Chaumont, tal. Monte calvo, kod nas Golo brdo. Sveslavensku imenicu istisnuo je turcizam ćela, ćelav = cola (ŽK). Iz južnoslavenskog potječe rum. pridjev ples (Moldavija, Banat), please »ćela«, plene, pridjevi pleņu, pored pleşlv, pleşug, odatle pleşuvie i a pleşuvi »oćelaviti«, Madžari piliš »tonsura«. Jat je nastao od dvoglasa oi u ie. korijenu plei- > ploi- »ćelav«. Taj dolazi s formantom n u lit. plynas i s formantom k u lit. plikas »ćelav«, plikti »calvescere«, lot. pliks. S formantom s i sufiksom ıo dolazi samo u slavinama. Stcslav. plěchí »ćelavost« smatra Bruckner pokratom na -êhb od plesnt (v.). Ovamo ide bosanski toponim Plehan, gen. -äna, usp. rus. plehan »Glatzkopf«. (P. Skok: Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb 1971.) III. TT nije označena / Geburg Pleschevicza - Provinz Kroatien (1783–1784) - First Military Survey TT Plešivica TP 411,20 / ... - Croatia (1865–1869) - Second military survey of the Habsburg Empire TT označena / Plešivica - Hungary (1819–1869) - Habsburg Empire (1869-1887) - Third Military Survey (1:25000) ----- TT označena Plesivica/Pleševica - Habsburg Empire - Cadastral maps (XIX. century) -- Plešivica, 1862 IV. Plešivica / TT nije označena - TK25 / HOK5 (Geoportal, DGU) (Digitalni ortofoto 2017. i 2018. je zadani sloj na Geoportalu. Prelaskom pokazivača miša preko OSNOVA otvaraju se i drugi kartografski slojevi između kojih izabiremo Topografska karta 1:25000 ili Hrvatska osnovna karta).

Vezne trig. točke i azimuti

211 Kozjača (120°)
212 Sljeme (50°)
375 Sveta Gera (275°)
384 Brusnik (203°)

Vezne trig. točke izvan Hrvatske i azimuti

374 Javornik, Slovenija (333°)

I. Vrsta oronima (ojkonima, hidronima, ...)
II. Porijeklo imena (onomastika)
III. Toponim na starim kartama i planovima
IV. Toponim na službenim DGU-ovim kartama

I.
Plešivica - vrh; Plešivica - dio gore (endonim); Samoborska gora - gora (endonim), (status imena: službeno, Registar geografskih imena, DGU)

II.
plisa f (Lumbarda, Korčula) »ledina«, etimologijski stoji u vezi s brojnim oronimima Plješivica, izvedenicom od stcslav. Pridjeva pleSivb »ćelav«, očuvan u Vodicama pKšív, s denominálom plišiviti (га-), plješiv (15. v.), koji se u štokavskom slabo govori. Poimeničen na -äc plješivac, gen. -îvca, augmentativ plišivčina (Vrbnik), denominal plješiviti, apstrakta plješivoća, plešivost, plišivstvo. Na -ište plešivišće. Taj je pridjev izveden od stcslav. Imenice plešb »calvities«, sveslav. i praslav. Oronim odgovara romanskim f r. Сайтом, Chaumont, tal. Monte calvo, kod nas Golo brdo. Sveslavensku imenicu istisnuo je turcizam ćela, ćelav = cola (ŽK). Iz južnoslavenskog potječe rum. pridjev ples (Moldavija, Banat), please »ćela«, plene, pridjevi pleņu, pored pleşlv, pleşug, odatle pleşuvie i a pleşuvi »oćelaviti«, Madžari piliš »tonsura«. Jat je nastao od dvoglasa oi u ie. korijenu *plei- > *ploi- »ćelav«. Taj dolazi s formantom n u lit. plynas i s formantom k u lit. plikas »ćelav«, plikti »calvescere«, lot. pliks. S formantom s i sufiksom ıo dolazi samo u slavinama. Stcslav. plěchí »ćelavost« smatra Bruckner pokratom na -êhb od plesnt (v.). Ovamo ide bosanski toponim Plehan, gen. -äna, usp. rus. plehan »Glatzkopf«. (P. Skok: Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb 1971.)

III.
TT nije označena / Geburg Pleschevicza - Provinz Kroatien (1783–1784) - First Military Survey
TT Plešivica TP 411,20 / ... - Croatia (1865–1869) - Second military survey of the Habsburg Empire
TT označena / Plešivica - Hungary (1819–1869) - Habsburg Empire (1869-1887) - Third Military Survey (1:25000)
-----
TT označena Plesivica/Pleševica - Habsburg Empire - Cadastral maps (XIX. century) -- Plešivica, 1862

IV.
Plešivica / TT nije označena - TK25 / HOK5 (Geoportal, DGU)
(Digitalni ortofoto 2017. i 2018. je zadani sloj na Geoportalu. Prelaskom pokazivača miša preko OSNOVA otvaraju se i drugi kartografski slojevi između kojih izabiremo Topografska karta 1:25000 ili Hrvatska osnovna karta).

Toponim (ime vrha, okolnog područja, ...)	Plešivica
Gorje	Plešivica (Samoborsko gorje)
Okolna naselja	Prekrižje Plešivičko, Plešivica, Novo Selo Okićko
Kartografski izvori i planinarske knjige	TK25 (DGU): Jastrebarsko 4616-3-3-2 HGSS: Samoborsko gorje, 1:25000 SMAND: 07 Žumberačko gorje, 1:25000, 08 Samoborsko gorje, 1:25000 PP "Žumberak - Samoborsko gorje" turistička karta 1:50000 J. Šintić: Plešivičke razgledne piramide, Hrvatski planinar, br. 9, 2007, str. 299-301.
Opis smještaja trigonometrijske točke	Trigonometar se nalazi na vršnom proplanku Plešivice oko 20-ak m zapadno od razgledne željezne piramide.
Žig(ovi)	Priznaje se HPS-ov žig. Metalni žig zavaren je na bočnu stranu upisne kutije pričvršćene za razglednu piramidu.
Vidokrug	S vršne točke (kod geodetske piramide) otvoren je vidik od jugoistoka do juga. U dubini obzora su pitoreskna sela na obroncima Plešivice i nešto dalja naselja plešivičko-jaskanskog kraja. Dalje na obzoru je Crna Mlaka i ribnjak kod Pisarovine u Pokuplju iza kojeg se proteže Banovina. Daleko na jugoistočnom obzoru je Hrastovička gora pa Zrinska gora i nastavno u smjeru kazaljki na satu Petrova gora na jug-jugoistoku. S metalne razgledne piramide dodatno se otvara vidik od juga do jugozapada na Jasku i okolna sela, Draganić i draganički ribnjak pa sve do Karlovca i zapadnijeg Ozlja. A iza njih na obzoru su Martinščak, Vinica i Vodenica na jugozapadu. Za dobre vidljivosti daleko na južnom obzoru vidimo Golu Plješivicu. Nastavno u smjeru kazaljki na satu proteže se hrbat Male pa Velike Kapele sve do Kleka i istočnog grebena Bjelolasice na jugozapadu. Na zapadnom obzoru samo u doba bez vegetacije vidimo iznad krošnje okolne šume Japetić, Sv. Geru, Ječmište i najviše vrhove Samoborskog gorja.
Vidikovac	Oko 20 m istočno od stupa je razgledna 10 metarska metalna piramida.
Okolni vrhovi	Okić (KT HPO 5.1.), Oštrc (KT HPO 5.3.), Japetić (KT HPO 5.4.)
HPO	Kontrolna točka HPO, Područje: KT 2, Samoborsko gorje Planinarski portal HPS
KT i put održava // Lokalna ili druga obilaznica	HPD Japetić // Samoborska obilaznica (SO) HPD Jastrebarsko // Jaskanski planinarski put (JPP)
Okolni pl. objekti	Maks Plotnikov Žitnica
Rekognoscirao/ažurirao	D. Špoljarić (3. 12. 2016.), D. Špoljarić (11. 12. 2021.), D. Špoljarić (17. 6. 2023., službeno otvaranje GPO-a), D. Špoljarić (27. 4. 2024.)

Opis prilaznih putova i GNSS tragovi

Klet Poljanica - trigonometar Plešivica (pješačenjem)

Opis puta	Najkraći prilazni put vrhu započinje kod Kleti Poljanica na prijevoju Poljanice na županijskoj cesti Samobor-Rude-Plešivica-Jastrebarsko (3055) i do vrha vodi po dionici JPP-a. Od prostranog parkirališta kod kleti, pl. put prelazi cestu i nastavlja vrlo kratko po livadi mimo putokazne ploče i putokaza i ulazi u jelov šumarak. Kratko vodi po vlaki, zatim ulazi u bukovu šumu i nastavlja po pl. stazi nešto oštrijeg uspona do izlaska na zapadni hrbat Plešivice. Nastavno put do vrha vodi po hrptu kroz visoku bukovu šumu umjereno se uspinjući.
Foto album
Street View
Duljina	1.2 km
Vrijeme	0.30 h
GNSS trag	gnss/196_lovdom-srndac_trigopljesivica_pjesak.gpx

Pl. dom M. Plotnikov (Okić) - Popovdolske pećine - Zub - trigonometar Plešivica (pješačenjem)

Opis puta	Put započinje kod pl. doma M. Plotnikov u podnožju Okića i do vrha vodi po dionici JPP-a. Pokraj doma je neveliko parkiralište za osobna vozila(). Od doma lijevo (JI) pl. put kratko vodi po vlaki do mostića na potoku Okićnica iza kojeg je raskrižje s obavijesnom i putokaznom pločom. Nastavno put vodi lijevo po brežuljkastom terenu kroz šumu a potom uz rub padine s voćnjacima i vinogradima na kojem je sljedeće raskrižje i putokazne ploče. Lijevo vodi prema P. Okićkom i Sv. Martinu pod Okićem, a pravo nastavlja prema vrhu i ponovno ulazi u šumu. Ubrzo put prelazi Frajlin most i potom izlazi iz šume na cestu u zaselku Popov Dol. Nastavno skreće desno (SI) i 200 m vodi po cesti, zatim skreće lijevo na livadu i ubrzo ulazi u šumu, prelazi preko potočića i mimo vodoopskrbne stanice nakon 300 m izlazi na kolni put. Kratko vodi po njemu mimo kamenoloma iza kojeg skreće desno i nastavlja po vlaki umjereno se uspinjući do vrha grebena i raskrižja s putokaznim pločama. Desni odvojak vodi do Popovdolskih pećina, a nastavno vrlo strmom stazom prema Popovom Dolu. Od spomenutog raskrižja put prema vrhu nastavlja lijevo po uređenoj stazi kroz šumu oštro se uspinjući hrbatom Plešivice do još jednog, znatno manjeg, kamenoloma, te uz njegov rub nastavlja i dalje po oštrom usponu do kamene stijene Zub. Nastavno po hrbatu put vodi preko dva Plešivička vrha - Veliki vrh i Medvrh - do trigonometra na najvišem vrhu. ()Domu se može prići vozilom iz smjera Samobora preko Kladja, Konščice i Klake, ili preko Cerja, Manje Vasi i Kotara. Iz Sv. Martina pod Okićem preko Konščice i Klake, u zaselku Naglići kod križa lijevim odvojkom 2 km do doma. Iz smjera Jastrebarskog kroz Goli Vrh i Repišće, Novog Sela Okićkog, Gornje Purgarije, Podgrađa Podokićkog i Klake. Iz smjera Zagreba kroz Galgovo, Sveti Martin pod Okićem, Podgrađe i Klake ili kroz Galgovo, Konščicu i Klake.
Foto album
Duljina	5.0 km
Vrijeme	2.30 h
GNSS trag	gnss/196_pldommplotnikov_popovdolskepecine_zub_trigopljesivica_pjesak_3y0ADpr.gpx

Kotari - trigonometar Plešivica (pješačenjem)

Foto album
Duljina	1.6 km
Vrijeme	0.45 h
GNSS trag	gnss/196_kotari-plesivica_pjesak1.gpx

Komentari

Samo registrirani korisnici imaju pravo dodavanja komentara.

Još nema komentara za ovu trigonometrijsku točku.

Suradnici i sponzori

Planinarska društva, geodetske tvrtke i druge institucije koji su pomogli pri uspostavljanju i markiranju putova, izradi i postavljanju obavijesnih i putokaznih ploča i drugo.

GPU geodetsko projektni ured d.o.o.
Jastrebarsko