Trigonometrijska točka I. reda: 191 Gola Plješivica

Kontrolna točka GPO: KT 6

Područje: 10. Velebit i Lika


Stabilizacija/
signalizacija

Stup s postoljem, visina h = 1.3 m

Plješevica je stara A-U točka (Cordon). Na njenom centru izgrađen je između 1946. i 1949. betonski stup (VGI Beograd). Za potrebe nove (nedovršene) astro-geodetske triangulacije I. reda u SFRJ taj je stup srušen a na njegovu mjestu izgrađen je između 1957.-1968. novi betonski stup. Na vrhu je bio vojni radar nekadašnje JNA (dio voj. objekta građenog od 1956.-68.) te se trigonometru nije moglo prići. Vojni objekt je 1995. napušten, mjestimice miniran i znatno devastiran. U RH stup je obnovljen 2011. godine (DGU). Nalazi se uz državnu granicu s BiH. Neoštećen je, osim djelomično otpale žbuke u donjem dijelu stupa s njegove istočne strane.
Trig. točka 191 Gola Plješevica je Laplaceova točka s astrogeodetski određenim azimutom stranice 191 Gola Plješevica - 289 Kremen


Foto album

None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None

Koordinate

WGS84 HTRS96/TM Besselov elipsoid 1841 HDKS (Bessel. elips. 1841)
φ = 44° 47' 41'' E = 440527.9 m φ = 44° 47' 41'' y = 5559574.3 m
λ = 15° 44' 54'' N = 4961910.9 m λ = 15° 45' 11'' x = 4961400.4 m
hWGS84 = 1694.5 m HHVRS71 = 1648.8 m HTrst = 1649.0 m HTrst = 1649.0 m

Projekti u sklopu kojih su obavljena astronomska i GNSS mjerenja na trigonometrijskoj točki
Geoidne točke CROREF CRODYN EUREF Drugi projekti: CRO10x10


Vezne trig. točke i azimuti 190 Velebitska Plješivica (273°)
192 Hum (323°)
286 Šatorina (253°)
288 Visočica (216°)
289 Kremen (163°)
Vezne trig. točke izvan Hrvatske i azimuti 235 Kudić brdo, Bosna i Hercegovina (18°)
236 Velika Gomila, Bosna i Hercegovina (59°)
240 Lisina, Bosna i Hercegovina (106°)
I. Vrsta oronima (ojkonima, hidronima, ...)
II. Porijeklo imena (onomastika)
III. Toponim na starim kartama i planovima
IV. Toponim na službenim DGU-ovim kartama

I.
Gola Plješevica / Plješevica - vrh / planina (endonim), status imena: ostalo / službeno, Registar geografskih imena, DGU, oronim Gola Plješivica ne postoji u Registru

II.
plisa f (Lumbarda, Korčula) »ledina«, etimologijski stoji u vezi s brojnim oronimima Plješivica, izvedenicom od stcslav. Pridjeva pleSivb »ćelav«, očuvan u Vodicama pKšív, s denominálom plišiviti (га-), plješiv (15. v.), koji se u štokavskom slabo govori. Poimeničen na -äc plješivac, gen. -îvca, augmentativ plišivčina (Vrbnik), denominal plješiviti, apstrakta plješivoća, plešivost, plišivstvo. Na -ište plešivišće. Taj je pridjev izveden od stcslav. Imenice plešb »calvities«, sveslav. i praslav. Oronim odgovara romanskim f r. Сайтом, Chaumont, tal. Monte calvo, kod nas Golo brdo. Sveslavensku imenicu istisnuo je turcizam ćela, ćelav = cola (ŽK). Iz južnoslavenskog potječe rum. pridjev ples (Moldavija, Banat), please »ćela«, plene, pridjevi pleņu, pored pleşlv, pleşug, odatle pleşuvie i a pleşuvi »oćelaviti«, Madžari piliš »tonsura«. Jat je nastao od dvoglasa oi u ie. korijenu *plei- > *ploi- »ćelav«. Taj dolazi s formantom n u lit. plynas i s formantom k u lit. plikas »ćelav«, plikti »calvescere«, lot. pliks. S formantom s i sufiksom ıo dolazi samo u slavinama. Stcslav. plěchí »ćelavost« smatra Bruckner pokratom na -êhb od plesnt (v.). Ovamo ide bosanski toponim Plehan, gen. -äna, usp. rus. plehan »Glatzkopf«. (P. Skok: Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb 1971.)

III.
TT nije označena / Golla Plifsievicza - Karlstädter Generalat (1774–1775) - First Military Survey
TT Gola Plješevica TP. 869.31 - Croatia (1865–1869) - Second military survey of the Habsburg Empire
TT označena / Gola Plješevica - Hungary (1819–1869) - Habsburg Empire (1869-1887) - Third Military Survey (1:25000)
-----
na tom području nije bilo katastarske izmjere - Habsburg Empire - Cadastral maps (XIX. century) -- ...

IV.
Gola Plješevica / ... - TK25 ili HOK5 (Geoportal, DGU)
(Digitalni ortofoto 2017. i 2018. je zadani sloj na Geoportalu. Prelaskom pokazivača miša preko OSNOVA otvaraju se i drugi kartografski slojevi između kojih izabiremo Topografska karta 1:25000 ili Hrvatska osnovna karta).

Povijesni podaci, stručni i znanstveni izvori

Danas su na vrhu ostaci vojnog radara nekadašnje JNA izgrađenog u sklopu velikog vojnog objekta s aerodromom, podzemnim hangarima i tunelima te se trigonometru nije moglo prići jedino uz posebne dozvole. Nakon što je talijansko zrakoplovstvo predalo vojnu bazu Aviano na korištenje NATO-u 1954. godine, vojno-politički vrh Jugoslavije je donio odluku o izgradnji vojnog aerodroma koji će biti geostrateški smješten s obzirom na Italiju, odnosno NATO pakt. Izgradnja je počela 1956. godine i nakon 12 godina izgradnje je ubrzano pušten u rad 1968. godine zbog čehoslovačke krize (http://fanfo.org/2011/05/01/objekt-klek/). Vojni objekt je 1995. napušten i znatno devastiran.


Toponim (ime vrha, okolnog područja, ...) Gola Plješevica
Gorje (Lička) Plješevica/Plješivica
Okolna naselja Korenica, Kapela Korenička
Kartografski izvori i
planinarske knjige

DGU (TK25): Željava 4516-3-2-3
HGSS: nema
Smand: nema

Opis smještaja trigonometrijske točke

Trigonometar se nalazi na vrhu Gola Plješivica drugom po visini masiva (Ličke) Plješivice/Plješevice (u užem smislu) uz devastirane i napuštene objekte vojnog radara vojske bivše države.

Žig(ovi)

Trenutačno nema žiga. Priznaje se fotografija obilaznika kod geodetskog stupa.

Vidokrug

S vrha Gola Plješivica/Plješevice pruža se vidik na sve strane. U dubini obzora od SSZ do IJI je Bihaćka kotlina s rijekom Unom te naseljima Prnjavorom i Bihaćem. Od istoka do jugoistoka protežu se obzorom bliže i dalje bh-a planine Grmeč (Trovrh 1209 m, Javornjača 1480 m, Kotlarski vrh 1199 m, Jadovički vrh 1170 m ) te Baraćuša i Ljutoč (1148 m). A daleko na jugoistočnom obzoru vidimo Osječenicu (V. Osječenica 1795 m) i Klekovaču (V. Klekovača 1962 m). Od jugoistoka do ZSZ obzorom dominiraju hrvatske planine. Prema JI-JJI proteže se hrbat Ličke Plješivice/Plješevice s prepoznatljivim vrhovima: blizi Crni vrh (1562) Trovrh (1602 m) i Tabla (1613 m) zatim daleki Čardak (1550 m), Ozeblin (1656 m) i Kremen (1591 m). Nastavno preko Koreničkog i Krbavskog polja daleko na obzoru proteže se Južni Velebit s prepoznatljivim vrhovima: Crnopac (1404 m), Veliki Bat (1381 m) te niža Kita Gaćešina (1227 m), Ćelavac (1202 m) i Četinarnica (1179 m), Plana (1119) i Suvi vrh (1122 m), M. i V. Vršine (1354 m i 1350 m) te M. i V. Bilo (1434 m i 1501 m) iznad Dušica. JJZ obzorom dominiraju najviši vrhovi južnog Velebita viši od 1700 m (Sveto Brdo 1751 m, Babin vrh 1744 m, Malovan 1707 m, Šegestin 1714 m, Vaganski 1758 m). Dalje na zapad i drugi vrhovi Južnog Velebita: Badanj (1637 m), Visočica (1619 m), Konjevača (1381 m) i V. Sadikovac (1286 m). Nastavno su vrhovi Srednjeg Velebita: Metla (1288 m), Jadičevac (1274 m), Bačić kuk (1304 m) i Budakovo brdo (1317 m), Laktin vrh (1504 m), Šatorina (1624 m), Veliki Golić (1550 m), Jasenovac (1535 m), Javornik (1507 m), Veliki Kozjak 1629 m). Na zapadnom obzoru vrhovi su Sjevernog Velebita. U dubini J-JZ obzora je Koreničko polje i Korenica te iza polja na jugozapadu Mrsinj. A sjevernije od Mrsinja je Homoljačko polje.

Okolni vrhovi

Mala Plješevica/Plješivica (1576 m), Crni vrh (1582 m)

KT i put održava // Lokalna ili druga obilaznica PD Mrsinj, Korenica // selo Mihaljevac - Gola Plješivica
Rekognoscirao/ažurirao

D. Špoljarić (21. 10. 2017.)


Opis prilaznih putova i GNSS tragovi

Mihaljevac - Gola Plješivica (pješačenjem)

Opis puta

Uspon započinje u selu Mihaljevac kod uočljivog objekta štale na kraju polja. Do sela dolazimo cestom iz Korenice od Bistro Marina. Pl put najvećim dijelom vodi kroz šumu uz presijecanje dviju šumskih cesta i jedne stare šumske vlake. Nakon prolaska ispod vrha Kik penje se po koridoru dalekovoda do skupine odašiljača, dalje makadamskom cestom u pravcu zapada južnim obronkom. Nije dozvoljeno kretanje cestom koja skreće na sjevernu stranu samog završnog grebena, jer se ona nalazi na području Republike Bosne i Hercegovine. Završni dio uspona je trasiran strmom južnom travnatom padinom uz prolaz kroz nekoliko kamenih kuloara. 

izvor: HPS, PD Mrsinj

Foto album
Duljina 8.8 km
Vrijeme 3.30 h
GNSS trag gnss/191_Mihaljevac_trigonometarGolaPljesivicaHPS_14_06_01.gpx

Kapela Korenička - trigonometar Gola Plješivica (vozilom)

Opis puta

U Kapeli Koreničkoj, oko 100 m iza posljednjih kuća, s državne ceste (D1) odvaja se lijevo šumska makadamska cesta za telekomunikacijski objekt na Maloj Plješivici (Odašiljači i veze d.o.o.) te za napušteni i devastiran vojni objekt na Goloj Plješivici. Odvojak je oko 3,9 km udaljen od raskrižja cesta D429 i D1 u Prijeboju iza Plitvičkih jezera. Makadamska cesta, u početku djelomice oštećena vododerinama, umjereno se uspinje u smjeru jugoistoka kratko po travnatom obronku a potom ulazi u šumu. Nakon 700 m oštro se spušta u malu dolinu (Milanovića krčevine) otuda se otvara vidik na G. i M. Plješivicu. Cesta dalje vodi do raskrižja i kamenoloma (Šljunčara) na rubu doline (na 1,3 km-u). Nastavno poludesno umjereno se uspinje po održavanoj i nasutoj šumskoj cesti do sljedećeg raskrižja na 2,4 km-u. Nastavlja lijevo ravnomjerno se uspinjući preko Paljevina i Jarača zaobilazeći u luku sa zapadne i sjeverne strane Tavane i Torove te Bijeli vrh i dalje zapadnom stranom Osinjaka do izlaska iz šume. Pritom prolazi lijevi odvojak na 4,4 km-u, okretište na 5,1 km-u zatim desni odvojak na 5,7 km-u te na 9,6 km-u ruševine napuštenog (vojnog stražarskog?) objekta. Premda je šumska cesta uglavnom dobra i ravnomjerno se uspinje od 8,1 do 10,7 km-a nekoliko je malo oštrijih uspona i dionica djelomice oštećenih vododerinama. Oko 11 km-a cesta izlazi iz šume, s desne strane je proširenje i dvije metalne šipke/jarbola. Dalje se ne preporuča nastaviti osobnim vozilom, jer je na pojedinim dionicama kolna podloga krupni i grubi kamen i duboke vododerine (stanje ceste ovisi i o dobu godine). Cesta dalje vodi po oštrijem usponu, nakratko između stijena, do raskrižja sa znakom Državna granica (na 11,5 km-u). Pravo vodi do telekomunikacijskog objekta na M. Plješivici a lijevo probija hrbat Plješivice, prelazi državnu granicu i sa sjeveroistočne strane (na teritoriju BiH) uz stijene i devastirane vojne objekte, mimo nekadašnje stražarnice vodi do proširenja (heliodroma) na sjevernoj strani Gole Plješivice. Ta je dionica vrlo loša: mogući su odroni na cesti, brojne vododerine a podloga je djelomice krupni živi kamen. Uz cestu je nekoliko obavijesnih ploča upozorenja da ste na minski sumnjivom područje i da ne silazite s ceste. Od heliodroma do vrha s trigonometrom dolazimo za dvije minute.

Foto album
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
None
Duljina 12.5 km
Vrijeme 1.00 h
GNSS trag gnss/191_kapelakorenicka-golapljesivica.gpx

Komentari

Samo registrirani korisnici imaju pravo dodavanja komentara.

Još nema komentara za ovu trigonometrijsku točku.