Geodetski planinarski portal

Trigonometrijska točka I. reda: 190 Velebitska Plješivica

Kontrolna točka GPO: KT 1

Područje: 10. Velebit i Lika

Stabilizacija/
signalizacija

Stup s postoljem, visina h = 1.3 m

Velebitska Plješivica je stara A-U točka. Stara stabilizacija - kameni stupić - odvaljen je a podzemni centar iskopan tijekom II. svj. rata (VGI). Za potrebe trigonometrijske izmjere FNRJ stabiliziran je između 1946. i 1949. novi betonski stup, približno na mjestu uništenoga. Za potrebe nove (nedovršene) astro-geodetske triangulacije I. reda u SFRJ taj je stup Između 1957.-1968. godine zamijenjen novim stupom s kapitelom na betonskom postolju (VGI). U RH stup je obnovljen 2008. i na njega je postavljena obavijesna pločica (DGU).

Foto album

Koordinate

WGS84	HTRS96/TM	Besselov elipsoid 1841	HDKS (Bessel. elips. 1841)
φ = 44° 49' 38''	E = 380794.6 m	φ = 44° 49' 39''	y = 5499780.5 m
λ = 14° 59' 33''	N = 4966375.0 m	λ = 14° 59' 50''	x = 4964784.1 m
h_WGS84 = 1699.5 m	H_HVRS71 = 1654.4 m	H_Trst = 1654.2 m	H_Trst = 1654.2 m

Projekti u sklopu kojih su obavljena astronomska i GNSS mjerenja na trigonometrijskoj točki

Geoidne točke

CROREF

CRODYN

EUREF

Vezne trig. točke i azimuti	188 Osor (251°) 189 Veli vrh (309°) 191 Gola Plješivica (93°) 192 Hum (42°) 193 Bjelolasica (357°) 286 Šatorina (167°)
I. Vrsta oronima (ojkonima, hidronima, ...) II. Porijeklo imena (onomastika) III. Toponim na starim kartama i planovima IV. Toponim na službenim DGU-ovim kartama	I. Plješivica - vrh (status imena: službeno, Registar geografskih imena, DGU) II. plisa f (Lumbarda, Korčula) »ledina«, etimologijski stoji u vezi s brojnim oronimima Plješivica, izvedenicom od stcslav. Pridjeva pleSivb »ćelav«, očuvan u Vodicama pKšív, s denominálom plišiviti (га-), plješiv (15. v.), koji se u štokavskom slabo govori. Poimeničen na -äc plješivac, gen. -îvca, augmentativ plišivčina (Vrbnik), denominal plješiviti, apstrakta plješivoća, plešivost, plišivstvo. Na -ište plešivišće. Taj je pridjev izveden od stcslav. Imenice plešb »calvities«, sveslav. i praslav. Oronim odgovara romanskim f r. Сайтом, Chaumont, tal. Monte calvo, kod nas Golo brdo. Sveslavensku imenicu istisnuo je turcizam ćela, ćelav = cola (ŽK). Iz južnoslavenskog potječe rum. pridjev ples (Moldavija, Banat), please »ćela«, plene, pridjevi pleņu, pored pleşlv, pleşug, odatle pleşuvie i a pleşuvi »oćelaviti«, Madžari piliš »tonsura«. Jat je nastao od dvoglasa oi u ie. korijenu plei- > ploi- »ćelav«. Taj dolazi s formantom n u lit. plynas i s formantom k u lit. plikas »ćelav«, plikti »calvescere«, lot. pliks. S formantom s i sufiksom ıo dolazi samo u slavinama. Stcslav. plěchí »ćelavost« smatra Bruckner pokratom na -êhb od plesnt (v.). Ovamo ide bosanski toponim Plehan, gen. -äna, usp. rus. plehan »Glatzkopf«. (P. Skok: Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb 1971.) III. TT nije označena / B. Plisivo Billo - Karlstädter Generalat (1774–1775) - First Military Survey TT Pliševica TP. 871.67 - Croatia (1865–1869) - Second military survey of the Habsburg Empire TT označena / Plješivica Velebit - Hungary (1819–1869) - Habsburg Empire (1869-1887) - Third Military Survey (1:25000) ----- na tom području nije bilo katastarske izmjere - Habsburg Empire - Cadastral maps (XIX. century) -- ... IV. Plješivica / 100, Plješivica - TK25 ili HOK5 (Geoportal, DGU) (Digitalni ortofoto 2017. i 2018. je zadani sloj na Geoportalu. Prelaskom pokazivača miša preko OSNOVA otvaraju se i drugi kartografski slojevi između kojih izabiremo Topografska karta 1:25000 ili Hrvatska osnovna karta).

Vezne trig. točke i azimuti

188 Osor (251°)
189 Veli vrh (309°)
191 Gola Plješivica (93°)
192 Hum (42°)
193 Bjelolasica (357°)
286 Šatorina (167°)

I. Vrsta oronima (ojkonima, hidronima, ...)
II. Porijeklo imena (onomastika)
III. Toponim na starim kartama i planovima
IV. Toponim na službenim DGU-ovim kartama

I.
Plješivica - vrh (status imena: službeno, Registar geografskih imena, DGU)

II.
plisa f (Lumbarda, Korčula) »ledina«, etimologijski stoji u vezi s brojnim oronimima Plješivica, izvedenicom od stcslav. Pridjeva pleSivb »ćelav«, očuvan u Vodicama pKšív, s denominálom plišiviti (га-), plješiv (15. v.), koji se u štokavskom slabo govori. Poimeničen na -äc plješivac, gen. -îvca, augmentativ plišivčina (Vrbnik), denominal plješiviti, apstrakta plješivoća, plešivost, plišivstvo. Na -ište plešivišće. Taj je pridjev izveden od stcslav. Imenice plešb »calvities«, sveslav. i praslav. Oronim odgovara romanskim f r. Сайтом, Chaumont, tal. Monte calvo, kod nas Golo brdo. Sveslavensku imenicu istisnuo je turcizam ćela, ćelav = cola (ŽK). Iz južnoslavenskog potječe rum. pridjev ples (Moldavija, Banat), please »ćela«, plene, pridjevi pleņu, pored pleşlv, pleşug, odatle pleşuvie i a pleşuvi »oćelaviti«, Madžari piliš »tonsura«. Jat je nastao od dvoglasa oi u ie. korijenu *plei- > *ploi- »ćelav«. Taj dolazi s formantom n u lit. plynas i s formantom k u lit. plikas »ćelav«, plikti »calvescere«, lot. pliks. S formantom s i sufiksom ıo dolazi samo u slavinama. Stcslav. plěchí »ćelavost« smatra Bruckner pokratom na -êhb od plesnt (v.). Ovamo ide bosanski toponim Plehan, gen. -äna, usp. rus. plehan »Glatzkopf«. (P. Skok: Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb 1971.)

III.
TT nije označena / B. Plisivo Billo - Karlstädter Generalat (1774–1775) - First Military Survey
TT Pliševica TP. 871.67 - Croatia (1865–1869) - Second military survey of the Habsburg Empire
TT označena / Plješivica Velebit - Hungary (1819–1869) - Habsburg Empire (1869-1887) - Third Military Survey (1:25000)
-----
na tom području nije bilo katastarske izmjere - Habsburg Empire - Cadastral maps (XIX. century) -- ...

IV.
Plješivica / 100, Plješivica - TK25 ili HOK5 (Geoportal, DGU)
(Digitalni ortofoto 2017. i 2018. je zadani sloj na Geoportalu. Prelaskom pokazivača miša preko OSNOVA otvaraju se i drugi kartografski slojevi između kojih izabiremo Topografska karta 1:25000 ili Hrvatska osnovna karta).

Toponim (ime vrha, okolnog područja, ...)	Plješivica
Gorje	Sjeverni Velebit
Okolna naselja	Klade, Oltari, Krasno
Kartografski izvori i planinarske knjige	TK25 (DGU): Klada 4515-3-2-4 HGSS: nema SMAND: Sjeverni Velebit, 16; Nacionalni park Sjeverni Velebit, 16a
Opis smještaja trigonometrijske točke	Trigonometar se nalazi na sjevernovelebitskom vrhu Plješivica oko 2,5 km sjeverno od pl. doma i meteorološke postaje Zavižan. U ograđenom je prostoru telekomunikacijskog objekta (Odašiljači i veze) na uzvišenju oko kojeg je nabacano kamenje.
Žig(ovi)	Trenutačno nema žiga. Priznaje se fotografija obilaznika uz geodetski stup ili na ulaznim vratima ograđenog prostora oko telekomunikacijskog objekta s vizurom na objekt i geodetski stup.
Vidokrug	Zbog visoke telekomunikacijske zgrade i napuštenih vojnih zgrada (izvan ograde) vidik je ograničen. Uz telekomunikacijsku zgradu je željezna konstrukcija na kojoj su nekad bile antene. Kako se više ne koristi može poslužiti kao vidikovac na vlastitu odgovornost (oprez pri penjanju!). Sa željezne mrežaste platforme otvara se vidik na SI prema Senjskom bilu i Jadićeva plani, na JI prema V. i M. Rajincu i Hajdučkim kukovima, a na J prema Rožanskim kukovima i Zavižanskom Pivčevcu.
Okolni vrhovi	Veliki Pivčevac, KT HPO 11.4. (vidi: Planinarski portal); Veliki Zavižan, KT HPO 11.2. (vidi: Planinarski portal); Balinovac, KT HPO 11.3. (vidi: Planinarski portal)
KT i put održava // Lokalna ili druga obilaznica	PD Kamenjak // 40 vrhova za 40 godina PD Kamenjak
Okolni pl. objekti	Zavižan
Rekognoscirao/ažurirao	D. Špoljarić (23. 6. 2016., 27. 8. 2019.)

Opis prilaznih putova i GNSS tragovi

parkiralište kod pl. doma Zavižan - trigonometar V. Plješivica (pješačenjem)

Opis puta	Uspon na vrh Velebitske Plješivice započinje na odvojku ceste* za civilni telekomunikacijski objekt i nekadašnji vojni objekt bivše države. Nasuprot odvojka je proširenje gdje možemo parkirati vozilo. Premda se po toj prilaznoj cesti može do vrha terenskim vozilom ne preporuča se vožnja osobnim automobilom. Naime, cesta je uglavnom dobra za vožnju ali je na nekoliko mjesta oštećena od vododerina (zavoji i uzbrdice). Također, moramo voditi računa da je na 500-tom m ceste postavljen prometni znak zabrane daljnjeg kretanja i fotografiranja. Ako polazimo od zavižanskog parkirališta put vodi po širokoj i dobroj makadamskoj cesti, po dionici pl. puta za Jezera, Zav. Pivčevac, Mali Rajinac i Krasno. Nakon 250 m pl. put silazi sa ceste i nastavlja kroz šumu prema spomenutim odredištima (označeno markacijama i putokazima). Prilazni put za V. Plješivicu nastavlja po cesti i nakon 1,1 km (oko 20-ak min hoda od parkirališta) desno se odvaja uska makadamska cesta koji vodi do vrha. U početku cesta vodi kroz šumu i blago se uspinje do proplanka na kojem su spomenuti prometni znaci. Nastavno, i dalje umjereno se uspinjući, cesta vodi do otvorenih vrata na zapuštenoj žičanoj ogradi oko nekadašnjih vojnih objekata na vrhu i ubrzo stiže do žičane ograde oko telekomunikacijskog objekta (bez djelatnika). Vrata su zatvorena ali nisu zaključana tako da se može ući u ograđeni prostor u kojem je trigonometar. *Do odvojka možemo doći vozilom iz Oltara ili Krasnog do naplatnih kućica (ulaza u NP Sj. Velebit) i nastavno makadamskom cestom ili od prostranog parkirališta nadomak pl. doma Zavižan.
Foto album
Duljina	2.5 km
Vrijeme	0.45 h
GNSS trag	gnss/190_parkiraliste_domZavizan_trigoVelPljesivica.gpx

Komentari

Samo registrirani korisnici imaju pravo dodavanja komentara.

Još nema komentara za ovu trigonometrijsku točku.