I.
Učka - planina, Vojak - vrh (status imena: službeno/ostalo, Registar geografskih imena, DGU)

II.

III.
TT nije označena / B. Monte Majore - Innerösterreich (1784–1785) - First Military Survey
TT označena / Monte Maggiore - Coastal Zone (1821–1824) - Second military survey of the Habsburg Empire
TT označena / Mte maggiore (Ucka) - Habsburg Empire (1869-1887) - Third Military Survey (1:25000)
-----
TT nije označena (za to područje nema katastarske izmjere) - Habsburg Empire - Cadastral maps (XIX. century) -- Hreljin, 1862

IV.
Vojak / 183, Učka - TK25 ili HOK5 (Geoportal, DGU)
(Digitalni ortofoto 2017. i 2018. je zadani sloj na Geoportalu. Prelaskom pokazivača miša preko OSNOVA otvaraju se i drugi kartografski slojevi između kojih izabiremo Topografska karta 1:25000 ili Hrvatska osnovna karta).

TK25(DGU): Učka 4514-2-1-4
HGSS: Ćićarija, 1:25.000, (web karta: Ćićarija)
SMAND:

Trigonometar se nalazi na terasi kule na najvišem vrhu Učke - Vojaku. Kula je izgrađena početkom prošlog stoljeća (1911.) za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, a izgradili su ju planinari, zaljubljenici u prirodu iz ”Oesterreicherischer Touristen Club“.

Priznaje se žig OPO-a. Metalni žig Opatijske planinarske obilaznice (OPO) zacementiran je na jugozapadni ravni kameni zid kule odnosno stuba uz metalni stup na kojem su antene, meteosenzori i kamera. Žig vrha može se utisnuti i u suvenirnici u kuli u vrijeme kada je otvorena. Metalni žig obilaznice Oko riječkih baklji zavaren je na metalni stupić učvršćen na grebensku stijenu 40 m iza razgledne kule, uz stazu prema Maloj Učki i Sisolu. Pored metalnog je aluminijski stupić u kojem je gumeni žig Istarskog planinarskog puta (IPP) (slab otisak).

S kule je otvoren vidik na sve strane. Na zapadnoj strani obzora, od sjeverozapada do juga, proteže se Istra a na njenoj istočnoj obali u smjeru juga je Sisol (835 m). Od SSZ do sjevera je Ćićarija s vrhovima Žbevnica (1014 m), Orljak (1106 m), Županj vrh (1130 m) te Veliki (1272 m) i Mali Planik (1259 m). Na SSI je stožasti Veliki Snežnik (1796 m) u Sloveniji, a nastavno u smjeru kazaljki na satu su hrvatske planine Obruč, Snježnik, Risnjak s prepoznatljivim vrhovima: Obruč (1376 m), Fratar (1353 m), Crni vrh (1336 m), …, Jelenc (1441 m), Planina (1425 m), Guslica (1490m), Snježnik (1505 m), V. i M. Risnjak (1528 m/1434 m) pa bliža Vela Pliš (1141 m) i Tuhobić (1109 m). Na istoku se proteže planinski niz Velike Kapele s Velikim Bitorajem (1386 m) te nastavno u smjeru kazaljka na satu hrbat Bjelolasice (Kula 1534 m i Gomirkovica 1346 m), bliža Viševica (1428 m) i Strilež (1382 m) pa još bliži Medviđak (1027), Kobiljak (1119 m) i Kanculova glava (1120 m) pa Zagradski vrh (1187 m) i iza daleko na IJI obzoru Samarske (1302 m) i Bijele stijene (1335 m) te Velika Javornica (1375 m) i Veliki Smolnik (1279 m). Slijedi Ričičko bilo (1286 m) i Kolovratske stijene (1091 m) te Vršak (1119 m) i Alino (1107 m) i Senjsko Bilo (Jadićeva plan, 1416 m). Na jugoistoku je Sjeverni Velebit s vrhovima Velebitska Plješivica (1653 m), Veliki Zavižan (1676 m), Gromovača (1676 m), Seravski vrh (1662 m), … . U dubini istočnog obzora je Rijeka s Riječkim zaljevom a na moru od istoka do juga su sjevernojadranski otoci: Krk, Rab, Cres i Lošinj te Unije i daleko na obzoru malo zapadnije od juga Istre su Brijuni.
Za dobre vidljivosti daleko na ZSZ i SZ obzoru vidimo Dolomite pa Karnijske Alpe (Italija). A od SZ do SSZ obzorom se protežu Julijske Alpe s uočljivim vrhovima: Kanin 2587 m, Vršić 2541 m, Hudi Vršić 2345 m, … (na SZ) zatim Krn 2244 m, Triglav, 2864 m, Rjavina 2532 m, … (na SSZ). Iza Krna „proviruje“ Mangart (2677 m) a na sjevernom obzoru je Košuta (Košutnikov turn 2133 m). Od SSI do SI obzorom se protežu Kamniško-Savinjske Alpe (Storžić 2132 m, Jezerska Kočna 2540 m, Grintovec 2558 m, Skuta 2532 m).

Kružna terasa kule uređena je kao vidikovac. Uz istočnu i zapadnu stranu ogradnog zida terase su dalekozori za razgledavanje a na mramornoj ploči u obliku kružnog vijenca postavljenoj na zid urezani su pravci s imenima brojnih hrvatskih i europskih planinskih vrhova.

D. Špoljarić (1. 6. 2014.), D. Špoljarić (21. 6. 2019.), D. Špoljarić (12. 11. 2022.)